Kako se nositi s pandemijom?

Kako se nositi s pandemijom?
U posljednje vrijeme jako se puno priča o tome na koji način, koliko često i gdje se informirati o situaciji u kojoj se nalazimo. Često se spominje da nas je, osim pandemije koronavirusom, zahvatila i infodemija – informacijska epidemija vijestima, i to prvenstveno onim na društvenim mrežama od kojih je većina lažnih vijesti, teorija zavjere…Svima je njima zajedničko da izazivaju dodatnu uznemirenost, nepovjerenje prema službenim vijestima i osjećaj da nam se nešto, za nas važno, prešućuje.

Mnogi psiholozi u medijima ističu da je važno ostati informiran, no da u tome treba imati granice. Što to zapravo znači? U moru informacija kojima smo okruženi važno je znati kome treba vjerovati. Nacionalni krizni stožer je taj koji ima sve relevantne informacije koje su nam potrebne kako bi bili informirani o tome kakva je situacija, koje su mjere donesene i što trebamo činiti. I to sad, čini jednom dnevno. U istraživanju koje je nedavno provedeno na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na gotovo 1000 punoljetnih sudionika svih dobnih skupina dobiveno je da se gotovo petina njih osjeća preplašeno, frustrirano i zbunjeno dok pretražuju informacije na Internetu. Navode da im je, jednom kad započnu pretraživanje, teško prestati, a daljnje traženje kod njih izaziva neugodne emocije. Isto tako, gotovo 70% sudionika navodi da im u ovom situaciji pomaže informiranost.

Kako onda pronaći ravnotežu? Naša je preporuka da:
  1. Vijesti vezane za pandemiju pratite jednom, maksimalno dva puta dnevno, na provjerenim kanalima, portalima i emisijama i to onima koje prenose službene informacije Nacionalnog kriznog stožera i drugih hrvatskih relevantnih stručnjaka
  2. Pratite ih i na društvenim mrežama službene stranice sa točnim i provjerenim informacijama koronavirus.hr, Hrvatski zavoda za javno zdravstvo
  3. Ukoliko koristite društvene mreže, nemojte na njima biti stalno – odvojite jednom dnevno vrijeme za društvene mreže da se povežete s prijateljima, nešto pročitate i zabavite se.
  4. Informacije koje dolaze društvenim mrežama su često neprovjerene. Svaka objava koja počinje sa – svjetski stručnjaci, poznati liječnik, znanstvenik i slično, a koja nije praćena originalnim izvorom, točnim podacima o tome tko je taj liječnik imenom i prezimenom i postoji li on zaista, neka kod vas izazove sumnju u njenu istinitost. Provjerite radi li se o nečijem mišljenju ili podacima koje su zasnovani na znanstvenim istraživanjima i objavljeni u službenim intervjuima i objavama. Zapitajte se i koja je svrha te objave – da vas informira, „spasi“ ili dodatno uznemiri. Jednom kad podijelite tu informaciju i vi postajete suučesnik u širenju panike i dezinformacije. Suzdržite se makar od toga.
  5. Ako primijetite da vas informacije koje pristižu dodatno uznemiruju – „isključite“ se na dan, dva. Ukoliko i dođe za to vrijeme do značajnih promjena i otkrića, to ćete ionako saznati drugim kanalima.I za kraj, ostanite doma, budite odgovorni prema sebi i drugima i birajte sadržaje koje vas umiruju, zabavljaju i odmiču vam pažnju od situacije koja je oko nas.
dr. sc. Anita Lauri Lauri Korajlija, psihologinja