Najčešća pitanja i odgovori

Slika /slike/dezinfecijens.jpg

Sve što treba znati o prevenciji i zaštiti od infekcije koronavirusom: najčešća pitanja i odgovori.

1. Tko plaća testiranje na koronavirus i liječenje?
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) plaća za sve svoje osigurane osobe testiranje na koronavirus, tj. plaća tipizaciju virusa molekularnim metodama ugovornim zdravstvenim ustanovama HZZO-a.
Osim testiranja, HZZO osigurava plaćanje zdravstvenih usluga u cijelosti za cjelokupnu zdravstvenu zaštitu u vezi sa zaraznim bolestima za koje je zakonom određeno provođenje mjera za sprečavanje njihova širenja.
 
2. Moraju li osigurane osobe koje nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje plaćati testiranje i liječenje?
Sva zdravstvena zaštita vezana za liječenje koronavirusa pokrivena je iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, što znači da su i oni koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje u slučaju liječenja od koronavirusa oslobođeni od plaćanja participacije (sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite).
 
3. Moraju li građani dolaziti u poslovnice HZZO-a zbog ostvarivanja prava na obvezno zdravstveno osiguranje za vrijeme trajanja epidemije izazvane koronavirusom?
Zbog aktualne epidemiološke situacije uzrokovane pojavom koronavirusa (COVID-19) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) pozvao je osigurane osobe, naročito one starije dobi, da privremeno odgode svoj dolazak u službene prostorije HZZO-a kako bi zaštitili sebe i svoju obitelj, a i radnike HZZO-a. Osigurane osobe kojima je neophodan dolazak u HZZO radi reguliranja određenih prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja mogu se obratiti HZZO-u telefonski u regionalne urede, područne službe i ispostave HZZO-a prema mjestu prebivališta. HZZO je na svojoj web stranici objavio e-mail adrese svih svojih Regionalnih ureda i Područnih službi na koje građani mogu poslati svoje upite i zahtjeve:
https://www.hzzo.hr/vazno-kontakti-za-ostvarivanje-prava-iz-obveznog-zdravstvenog-osiguranja/
 
4. Može li osoba koja se zarazi koronavirusom na svojem radnom mjestu ostvariti pravo na priznavanje profesionalne bolesti?
U skladu sa Zakonom o listi profesionalnih bolesti, profesionalnim bolestima smatraju se zarazne bolesti uzrokovane ekspozicijom na radu u djelatnostima gdje je dokazan povećan rizik zaraze. Novim Pravilnikom HZZO-a o izmjenama Pravilnika o pravima uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti predviđena je mogućnost ostvarivanja prava temeljem priznate profesionalne bolesti, ako se radi o zaraznoj bolesti, od datuma nastanka zarazne bolesti. To ne znači da će svi zaposleni osiguranici HZZO-a, koji su oboljeli od koronavirusa, imati pravo na priznavanje profesionalne bolesti, odnosno na isplatu pune naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. U skladu s rečenim Pravilnikom priznavanje profesionalne bolesti u nadležnosti je Službe za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koja svaki pojedini slučaj vještači u skladu s pravilima struke ovisno o medicinskoj dokumentaciji i o profesionalnoj ekspoziciji.

5. Na koji način osigurane osobe u samoizolaciji mogu predati zahtjev za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje)?
S obzirom na iznimnu situaciju uslijed koje je osiguranicima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u izolaciji ograničeno kretanje predviđen je poseban postupak kojim će im se olakšati ostvarivanje prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad za vrijeme samoizolacije.
Osiguranik, kojem je od strane nadležnog epidemiologa utvrđena potreba izolacije, odmah se upućuje u izolaciju, a izabranog doktora je obvezan obavijestiti o tome telefonski ili putem e-maila.
Ako osiguranik u dogovoru s poslodavcem vrijeme koje je obvezan provesti u izolaciji organizira na način da posao obavlja od kuće ili na neki drugi način, ne može ostvariti i pravo na naknadu plaće na teret sredstava HZZO-a, o tome također obavještava izabranog doktora.
U tom mu slučaju izabrani doktor ne utvrđuje privremenu nesposobnost i ne izdaje Izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad.
Budući osiguranici u samoizolaciji nisu u mogućnost preuzeti navedeno Izvješće kod izabranog doktora, te neposredno podnijeti zahtjev za naknadu plaće HZZO-u uz propisanu dokumentaciju, iznimno im se daje mogućnost podnošenja zahtjeva elektronskim putem bez prilaganja Izvješća, a HZZO će podatke o otvorenoj privremenoj nesposobnosti po osnovi uzroka D0 - izolacija preuzeti putem Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH). Ako osiguranik nije u mogućnosti priložiti niti Potvrdu o plaći izdanu od poslodavca istu će HZZO od poslodavca zatražiti službenim putem.
Elektronski proslijeđen zahtjev osiguranika kojim traži naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti koja tereti sredstva HZZO-a obvezno mora sadržavati: ime i prezime, OIB ili MBO (matični broj osigurane osobe), kontakt telefon, te broj tekućeg računa na koji će se izvršiti isplata naknade plaće.
E-mail adresa određena za podnošenje zahtjeva je: [email protected] i isključivo je namijenjena zaprimanju zahtjeva za naknadu plaće osiguranika kojima je utvrđena privremena nesposobnost zbog izolacije.
 
6. Tko podmiruje troškove u slučaju kada strani državljani završe u karanteni u Republici Hrvatskoj?
Svi troškovi karantene u Hrvatskoj za osiguranike koji dolaze iz zemalja Europske unije (EU) i iz zemalja koje imaju međunarodne ugovore s Republikom Hrvatskom, ako ih HZZO podmiri, bit će u konačnici naplaćeni od njihovih inozemnih zdravstvenih osiguranja.
  
7. U kojim državama HZZO podmiruje troškove karantene za hrvatske državljane?
Europska kartica zdravstvenog osiguranja (EHIC) osnovom koje se koristi neodgodiva zdravstvena zaštita važi u svim državama EU te u zemljama Europskog gospodarskog pojasa (Norveška, Island i Lihtenštajn) i Švicarskoj. U ugovornim zemljama s kojima Republika Hrvatska ima sklopljene međunarodne ugovore koriste se predviđeni obrasci, a to su, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Turska.

8. Što sve uključuje bliski kontakt?
Bliski kontakt uključuje sljedeće:

  • Dijeljenje zajedničkog kućanstva s oboljelim od COVID-19
  • Izravan tjelesni kontakt s oboljelim od COVID-19 (npr. rukovanje)
  • Nezaštićen izravan kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od COVID-19 (dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu)
  •  Kontakt licem u lice s COVID-19 bolesnikom na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta
  • Boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi itd.) s COVID-19 bolesnikom u trajanju duljem od 15 minuta na udaljenosti manjoj od dva metra
  • Zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od COVID-19 ili laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne opreme (OZO) ili ukoliko je došlo do propusta u korištenju OZO
  • Kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza, ili sa strane ili na udaljenosti manjoj od jedan metar; suputnici ili osobe  koje skrbe o bolesniku tijekom  putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontakima se mogu smatrati putnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova).

To znači da ostali kontakti nisu bliski kontakti, te ako je osoba bila u kontaktu koji ovdje nije naveden neće biti u opasnosti za zarazu. 
  
9. Kada je osoba infektivna? Koliko prije simptoma?
Osoba koja oboli od COVID-19 je zarazna od samog početka bolesti, u vrijeme kada su simptomi blagi, a može biti zarazna i 1-2 dana prije početka bolesti.
 
10. Postoji li mogućnost infekcije od osobe bez simptoma, tj. postoje li zdrave kliconoše?
WHO: Glavni način širenja bolesti je kroz respiratorne kapljice koje je izbacio netko tko kašlje. Rizik od zaraze koronavirom od nekoga bez ikakvih simptoma vrlo je nizak. Međutim, mnogi ljudi s kronavirusom  imaju samo blage simptome. To se posebno odnosi na rane faze bolesti. Stoga je moguće dobiti koronavirus  od nekoga tko ima, primjerice, samo blagi kašalj i ne osjeća se loše. 
 
11. Da li se stvara imunitet nakon preboljene bolesti?
Imuni odgovor na COVID-19 još nije shvaćen. Pacijenti s MERS-CoV infekcijom vjerojatno se neće ponovno inficirati ubrzo nakon oporavka, no još nije poznato hoće li se primijetiti slična imunološka zaštita kod pacijenata s COVID-19.
 
12. Pranje ruku ili dezinfekcija sredstvima?
Pranje ruku vodom i sapunom je zadovoljavajuća mjera zaštite. Dezinfekcijska sredstva na bazi  alkohola je rezerva za slučaj da vode i sapuna nema.
 
13. Jesu li djelotvorni dezinficijensi koji nisu na bazi etanola nego npr. izopropanola?
Za dezinfekciju treba odabrati sredstvo koje u sebi sadrži neku od slijedećih aktivnih tvari: Natrijev hipoklorit (0,05 - 0,5%) Etanol (70 %) Glutaraldehid (2 %) Izopropanol (50 %) Benzalkonijev klorid (0,05 %) Natrijev klorit (0,23 %)
IZVOR: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Ciscenje-i-dezinfekcija-prostorije-bez-oboljelih-od-COVID-19-5.3.2020..pdf

Letak o samoizolaciji
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/letak_samoizolacija.pdf

U ovom naputku pišu detalji za brigu o osobi koja je COVID pozitivna u kućanstvu- sve što tu piše a odnosi se na čišćenje može se primijeniti takvo ili u nešto blažoj varijanti (ovisno o mogućnostima kućanstva) na osobe u samoizolaciji:
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Kucna_izolacija_za_potvrdjene_1.pdf